Lipidni profil (lipidogram): normalne vrijednosti holesterola, HDL, LDL i triglicerida

Lipidni profil je snimak masnoća u vašoj krvi i jedna od najjasnijih slika rizika za srce koju možete dobiti. Evo kako pročitati svaki red nalaza.

Ažurirano · Izvori

Kratak odgovor

Koje su normalne vrijednosti holesterola u lipidnom profilu?

Za većinu odraslih poželjne vrijednosti su: ukupni holesterol ispod 200 mg/dL (5,2 mmol/L), LDL ("loši") holesterol ispod 100 mg/dL (2,6 mmol/L), HDL ("dobri") holesterol 40 mg/dL ili više kod muškaraca i 50 ili više kod žena, te trigliceridi ispod 150 mg/dL (1,7 mmol/L). Ljudima s dijabetesom ili bolešću srca obično se postavlja niži cilj za LDL.

Objasni moj nalazPitaj o mom rezultatu

Zdravstvene informacije, ne medicinski savjet. Vaš ljekar poznaje vašu cijelu sliku; pitajte ga o svom rezultatu.

Grafikon vrijednosti

Tabela normalnih vrijednosti lipidnog profila

Poželjne vrijednosti za odrasle, prema NCEP ATP III granicama koje većina laboratorija i dalje navodi. Niži ciljevi za LDL vrijede ako već imate bolest srca ili dijabetes.

PretragaPoželjno (mg/dL)Poželjno (mmol/L)Šta znači
Ukupni holesterolIspod 200Ispod 5,2Sav holesterol u krvi, dobri i loši zajedno.
LDL holesterolIspod 100Ispod 2,6"Loši" holesterol koji se taloži u zidovima arterija. Što niži, to bolje.
HDL holesterol40+ muškarci, 50+ žene1,0+ muškarci, 1,3+ žene"Dobri" holesterol koji višak vraća u jetru. 60 ili više štiti.
TrigliceridiIspod 150Ispod 1,7Masnoće iz hrane i alkohola koje se skladište kao energija. Rastu uz šećer, alkohol i kilograme.
Non-HDL holesterolIspod 130Ispod 3,4Ukupni minus HDL: sav holesterol koji može začepiti arterije.
VLDL holesterol2 do 300,1 do 0,8Prenosi trigliceride. Obično se računa kao trigliceridi ÷ 5.

Laboratorije navode malo drugačije raspone, a mnogi nalazi u Indiji označavaju i VLDL i omjer ukupnog i HDL holesterola. Djeca i tinejdžeri imaju svoje, niže granice.

Izračunajte non-HDL, omjer i LDL

Unesite tri broja iz lipidograma. Ovdje se računaju vrijednosti koje ljekari najviše gledaju, po istim formulama koje koriste laboratorije.

Non-HDL holesterol
165 mg/dLVisoko
Omjer ukupnog i HDL holesterola
4,7Granično
LDL (procijenjen)
133 mg/dLGranično
VLDL (procijenjen)
32 mg/dLVisoko

LDL i VLDL ovdje su izračunati (Friedewaldova formula), a ne izmjereni. Ovo su granice za odrasle bez srčane bolesti ili dijabetesa, kod kojih su ciljevi obično niži. Ljekar ih tumači uz vaš ukupni rizik.

Kada su holesterol i trigliceridi povišeni

Gdje počinju granične, visoke i vrlo visoke vrijednosti, u mg/dL (mmol/L). Ljekar ih tumači uz vašu dob, krvni pritisak, šećer i pušenje.

PretragaGraničnoVisokoVrlo visoko
Ukupni holesterol200 do 239 (5,2 do 6,1)240+ (6,2+)Obično se procjenjuje uz LDL
LDL holesterol130 do 159 (3,4 do 4,0)160 do 189 (4,1 do 4,8)190+ (4,9+)
Trigliceridi150 do 199 (1,7 do 2,2)200 do 499 (2,3 do 5,6)500+ (5,7+)
HDL holesterolNizak: ispod 40 muškarci, ispod 50 žene

LDL od 100 do 129 zove se skoro optimalan. LDL od 190 ili više često je nasljedan (porodična hiperholesterolemija) i traži pregled ljekara.

Šta mjeri lipidni profil?

Lipidni profil (zove se i lipidogram, lipidni status ili jednostavno analiza holesterola) mjeri masnoće u krvi koje su važne za srce i krvne žile:

  • Ukupni holesterol: sav zajedno
  • LDL holesterol: "loši" holesterol koji se taloži u zidovima arterija kao plak
  • HDL holesterol: "dobri" holesterol koji višak holesterola vraća u jetru
  • Trigliceridi: masnoće iz hrane i alkohola koje se skladište kao energija
  • Često i VLDL, non-HDL holesterol i omjer ukupnog i HDL holesterola, izračunati iz ostalih vrijednosti

Holesterol sam po sebi nije loš: tijelu treba za ćelije i hormone. Problem je previše LDL-a predugo, što sužava arterije i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Taj rizik godinama raste neprimjetno, zato je analiza važna i kada se osjećate dobro.

Koja je razlika između LDL, HDL i VLDL holesterola?

LDL ("loši") holesterol je broj koji ljekari najviše prate. Što je LDL niži, rizik je manji, i za većinu ljudi ne postoji vrijednost koja je "preniska". Ako već imate bolest srca, dijabetes ili druge jake faktore rizika, ljekari obično ciljaju ispod 70 mg/dL (1,8 mmol/L), a neke smjernice idu i ispod 55 za najveći rizik.

HDL ("dobri") holesterol pomaže čistiti holesterol iz arterija. Nizak HDL (ispod 40 kod muškaraca, ispod 50 kod žena) povećava rizik i često ide uz visoke trigliceride, višak kilograma, pušenje ili neaktivnost. Nije dokazano da podizanje HDL-a tabletama štiti srce; promjene načina života koje ga podižu zaista pomažu.

VLDL prenosi trigliceride. Laboratorije ga obično računaju kao trigliceride podijeljene s 5 (u mg/dL), pa visok VLDL uglavnom znači visoke trigliceride.

Non-HDL holesterol (ukupni minus HDL) zbraja sve vrste holesterola koje mogu začepiti arterije. Posebno je koristan kada su trigliceridi visoki ili analiza nije rađena natašte.

Izaziva li visok holesterol simptome?

Gotovo nikada. Visok holesterol ne boli i obično ne daje nikakve znakove dok toliko ne suzi arteriju da izazove bol u grudima, srčani ili moždani udar. Zato je analiza krvi jedini način da saznate.

Rijetki vidljivi znakovi, uglavnom kod ljudi s vrlo visokim nasljednim holesterolom, su žućkaste naslage na kapcima (ksantelazme) ili iznad tetiva i blijedi prsten oko obojenog dijela oka prije 45. godine. Ako ih primijetite, tražite od ljekara lipidni profil.

Šta znače povišeni holesterol i trigliceridi?

Povišen LDL ili ukupni holesterol najčešće je spoj gena i načina života: hrana bogata zasićenim i trans masnoćama, višak kilograma, premalo kretanja i pušenje. Može ga podići i slaba funkcija štitnjače, bolest bubrega, neki lijekovi i trudnoća. LDL od 190 mg/dL ili više, posebno uz rane srčane udare u porodici, upućuje na porodičnu hiperholesterolemiju, nasljedno stanje koje traži liječenje i provjeru bliskih srodnika.

Povišeni trigliceridi obično idu uz višak kilograma, dijabetes tipa 2 ili visok šećer, redovno pijenje alkohola, zaslađena pića i rafinirane škrobne namirnice, slabu funkciju štitnjače ili bolest bubrega. Vrlo visoki trigliceridi, 500 mg/dL ili više, povećavaju rizik od pankreatitisa, bolne upale gušterače, i traže brzo liječenje.

Ljekari ne procjenjuju holesterol sam za sebe. Kombinuju ga s vašom dobi, krvnim pritiskom, šećerom, pušenjem i porodičnom anamnezom da procijene vaš rizik za narednih 10 godina, i na osnovu toga odlučuju o liječenju.

Morate li biti natašte za lipidni profil?

  • Uzima se mali uzorak krvi iz vene, a ponekad ubodom u prst.
  • Post: mnoge smjernice danas prihvataju analizu koja nije natašte za redovne kontrole. Ljekar ili laboratorija ipak vas mogu zamoliti da ne jedete 9 do 12 sati (voda je dozvoljena), posebno ako su vam ranije trigliceridi bili visoki ili se istovremeno rade druge analize natašte.
  • Izbjegavajte alkohol 24 sata i neuobičajeno obilan, mastan obrok večer prije.
  • Pijte svoje uobičajene lijekove osim ako vam nije rečeno drugačije i recite laboratoriji za njih.
  • Nedavna bolest, operacija ili velika promjena težine mogu promijeniti nalaz na nekoliko sedmica.

Koliko često treba provjeravati holesterol?

  • Zdravi odrasli: svakih 4 do 6 godina od otprilike 20. godine, češće uz faktore rizika.
  • Dijabetes, visok krvni pritisak, pušenje, rana bolest srca u porodici ili višak kilograma: obično svake godine ili kako ljekar savjetuje.
  • Djeca: jednom između 9. i 11. godine i ponovo između 17. i 21., ranije ako je visok holesterol prisutan u porodici.
  • Nakon početka ili promjene lijeka za holesterol: otprilike 4 do 12 sedmica kasnije, a zatim svakih 3 do 12 mjeseci.

Kako sniziti povišen holesterol?

  • Jedite više topivih vlakana: zob, ječam, grah, sočivo, jabuke i psilijum pomažu sniziti LDL.
  • Zamijenite zasićene masnoće nezasićenim: manje maslaca, pročišćenog maslaca (ghee), masnog crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda; više maslinovog, repičinog ili ulja od kikirikija, orašastih plodova, sjemenki i ribe.
  • Smanjite trans masnoće i rafinirane ugljikohidrate: pržene grickalice, pekarski proizvodi, slatkiši, bijeli hljeb i zaslađena pića podižu LDL i trigliceride.
  • Krećite se većinu dana: oko 150 minuta sedmično žustre aktivnosti snižava trigliceride i podiže HDL.
  • Smršajte malo ako imate višak kilograma, prestanite pušiti i ograničite alkohol, koji podiže trigliceride.
  • O lijekovima za holesterol odlučuje vaš ljekar. Statini i drugi lijekovi mnogima sprečavaju srčani i moždani udar. Nikada ih ne počinjite, ne prekidajte i ne mijenjajte sami, i recite ljekaru za svaku bol u mišićima ili druge nuspojave.

Kada se javiti ljekaru

Zakažite pregled

  • LDL vam je 190 mg/dL (4,9 mmol/L) ili viši, ili ukupni holesterol 300 ili više: javite se porodičnom ljekaru u roku od 2 sedmice i pitajte trebaju li se testirati bliski srodnici.
  • Trigliceridi su vam 500 mg/dL (5,7 mmol/L) ili viši: javite se ljekaru u roku od sedmicu dana, jer to povećava rizik od pankreatitisa.
  • Holesterol vam je povišen, a imate dijabetes, visok krvni pritisak, bolest srca ili pušite: javite se porodičnom ljekaru ili kardiologu u roku od 2 do 4 sedmice da dogovorite liječenje.
  • Nalaz vam je graničan i nemate drugih faktora rizika: porazgovarajte o njemu s ljekarom na redovnom pregledu u narednih 1 do 3 mjeseca.

Odmah potražite hitnu pomoć (pozovite lokalni broj hitne pomoći) ako osoba ima:

  • bol ili pritisak u grudima, posebno ako se širi u ruku, vrat, vilicu ili leđa, uz znojenje, mučninu ili nedostatak zraka
  • naglo spušten ugao lica, slabost ruke ili noge ili teškoće s govorom (znakovi moždanog udara)
  • jak bol u gornjem dijelu stomaka koji se širi u leđa, uz povraćanje, posebno uz vrlo visoke trigliceride

Sam broj holesterola nikada nije hitno stanje. Ovi znakovi jesu.

Imate nalaz lipidnog profila? Razumite svaki red.

Saluvo čita cijeli vaš nalaz jednostavnim riječima, na vašem jeziku: ukupni holesterol, LDL, HDL, VLDL, trigliceride i omjere, koje vrijednosti odstupaju i šta pitati ljekara.

Objasni moj nalaz

Besplatno za početak. Dodajte fotografiju ili PDF nalaza; dva AI modela čitaju svaku vrijednost.

Česta pitanja

  • Lipidni profil je analiza krvi koja mjeri ukupni holesterol, LDL ("loši") holesterol, HDL ("dobri") holesterol i trigliceride, a često i VLDL, non-HDL holesterol i omjer ukupnog i HDL holesterola. Pokazuje koliko masnoća imate u krvi i pomaže ljekaru procijeniti rizik od srčanog i moždanog udara.

  • Za većinu odraslih poželjan ukupni holesterol je ispod 200 mg/dL (5,2 mmol/L), LDL ispod 100 mg/dL (2,6 mmol/L), HDL 40 ili više kod muškaraca i 50 ili više kod žena, a trigliceridi ispod 150 mg/dL (1,7 mmol/L). Ljudi s dijabetesom ili bolešću srca obično imaju niži cilj za LDL.

  • LDL nosi holesterol u zidove arterija, gdje se može taložiti kao plak, pa se zove "loši" holesterol i što je niži, to bolje. HDL odnosi višak holesterola iz arterija nazad u jetru, pa se zove "dobri" holesterol. Visok LDL i nizak HDL zajedno najviše povećavaju rizik za srce.

  • Povišen LDL znači da je više holesterola na raspolaganju da se taloži u arterijama, što dugoročno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Od 130 do 159 mg/dL je granično, od 160 do 189 visoko, a 190 ili više vrlo visoko. Ljekar ga procjenjuje uz vaš krvni pritisak, šećer, pušenje i porodičnu anamnezu.

  • HDL ispod 40 mg/dL kod muškaraca ili ispod 50 kod žena je nizak i povećava rizik za srce. Često ide uz visoke trigliceride, višak kilograma, pušenje, premalo kretanja ili dijabetes tipa 2. Redovna tjelovježba, gubitak viška kilograma, prestanak pušenja i zamjena rafiniranih ugljikohidrata zdravim masnoćama mogu ga podići.

  • VLDL (lipoprotein vrlo niske gustoće) prenosi trigliceride u krvi. Većina laboratorija ga računa kao trigliceride podijeljene s 5 (u mg/dL), a uobičajeni raspon je oko 2 do 30 mg/dL. Visok VLDL obično znači visoke trigliceride, koji dobro reaguju na manje šećera i alkohola, više kretanja i gubitak težine.

  • Visok holesterol obično nema simptoma. Tiho sužava arterije dok ne izazove bol u grudima, srčani ili moždani udar. Rijetko vrlo visok nasljedni holesterol daje žute naslage na kapcima ili tetivama ili blijedi prsten oko šarenice prije 45. godine. Analiza krvi je jedini pouzdan način da saznate.

  • Ne uvijek. Mnoge smjernice prihvataju analizu koja nije natašte za redovne kontrole. Ljekar ili laboratorija ipak vas mogu zamoliti da ne jedete 9 do 12 sati i pijete samo vodu, posebno ako su vam ranije trigliceridi bili visoki. U svakom slučaju izbjegavajte alkohol 24 sata i vrlo obilan obrok večer prije.

  • Trigliceridi od 500 mg/dL (5,7 mmol/L) ili više su vrlo visoki i povećavaju rizik od pankreatitisa, bolne i ponekad ozbiljne upale; javite se ljekaru u roku od sedmicu dana. Iznad 1.000 mg/dL rizik je još veći. Potražite hitnu pomoć kod jakog bola u gornjem dijelu stomaka koji se širi u leđa, uz povraćanje.

  • Omjer ukupnog i HDL holesterola je ukupni holesterol podijeljen s HDL-om. Ispod 5 je općenito prihvatljivo, a ispod 3,5 idealno. Niži omjer znači da je veći dio vašeg holesterola onaj zaštitni. Ljekari danas više gledaju LDL i non-HDL holesterol nego omjer, ali ga mnogi nalazi i dalje navode.

  • Jedite više topivih vlakana (zob, grah, sočivo, voće), zamijenite maslac, ghee i masno meso biljnim uljima, orašastim plodovima i ribom, smanjite prženu hranu, slatkiše i zaslađena pića, vježbajte oko 150 minuta sedmično, smršajte višak kilograma, prestanite pušiti i ograničite alkohol. To može primjetno sniziti LDL, ali nekima je ipak potreban lijek koji propiše ljekar.

  • Da. Prehrana, kilogrami i neaktivnost mogu ga podići u bilo kojoj dobi, a porodična hiperholesterolemija daje vrlo visok LDL od djetinjstva. Zato se djeca provjeravaju jednom između 9. i 11. godine, i ranije ako roditelj ima vrlo visok holesterol ili je imao srčani udar u mladosti. Rano otkrivanje čini veliku razliku.

  • Zdravi odrasli trebaju ga provjeravati svakih 4 do 6 godina od otprilike 20. godine. Uz dijabetes, visok krvni pritisak, pušenje, višak kilograma ili ranu bolest srca u porodici, obično svake godine. Nakon početka ili promjene lijeka za holesterol, otprilike 4 do 12 sedmica kasnije, a zatim svakih 3 do 12 mjeseci.

Drugi objašnjeni testovi

Blog

Izvori

  1. MedlinePlus: Cholesterol levels
  2. NHLBI (NIH): Blood cholesterol
  3. CDC: About cholesterol
  4. American Heart Association: What your cholesterol levels mean
  5. NHS: High cholesterol
  6. Grundy SM et al. 2018 AHA/ACC guideline on the management of blood cholesterol. Circulation 2019
  7. Mach F et al. 2019 ESC/EAS guidelines for the management of dyslipidaemias. Eur Heart J 2020

Ažurirano . Zdravstvene informacije, ne medicinski savjet. Vaš ljekar poznaje vašu cijelu sliku; pitajte ga o svom rezultatu.