Lipidogram: normalne vrijednosti kolesterola, HDL-a, LDL-a i triglicerida

Lipidogram je trenutna slika masnoća u vašoj krvi i jedan od najjasnijih pokazatelja rizika za srce. Evo kako pročitati svaki redak nalaza.

Ažurirano · Izvori

Kratki odgovor

Koje su normalne vrijednosti kolesterola u lipidogramu?

Za većinu odraslih poželjno je: ukupni kolesterol ispod 200 mg/dL (5,2 mmol/L), LDL („loš“) kolesterol ispod 100 mg/dL (2,6 mmol/L), HDL („dobar“) kolesterol 40 mg/dL ili više kod muškaraca i 50 ili više kod žena, te trigliceridi ispod 150 mg/dL (1,7 mmol/L). Osobama sa šećernom bolešću ili bolešću srca obično se postavljaju niži ciljevi za LDL.

Objasni moj nalazPitaj o svom nalazu

Zdravstvene informacije, a ne liječnički savjet. Vaš liječnik poznaje cijelu vašu sliku; pitajte ga o svom nalazu.

Grafikon raspona

Lipidogram: tablica normalnih vrijednosti

Poželjne vrijednosti za odrasle, prema granicama NCEP ATP III koje većina laboratorija još navodi. Niži ciljevi za LDL vrijede ako već imate bolest srca ili šećernu bolest.

PretragaPoželjno (mg/dL)Poželjno (mmol/L)Što znači
Ukupni kolesterolIspod 200Ispod 5,2Sav kolesterol u krvi, dobar i loš zajedno.
LDL kolesterolIspod 100Ispod 2,6„Loš“ kolesterol koji se nakuplja u stijenkama arterija. Što niži, to bolje.
HDL kolesterol40+ muškarci, 50+ žene1,0+ muškarci, 1,3+ žene„Dobar“ kolesterol koji višak vraća u jetru. 60 ili više štiti.
TrigliceridiIspod 150Ispod 1,7Masnoće iz hrane i alkohola pohranjene kao zaliha energije. Rastu sa šećerom, alkoholom i težinom.
Non-HDL kolesterolIspod 130Ispod 3,4Ukupni minus HDL: sav kolesterol koji može začepiti arterije.
VLDL kolesterol2 do 300,1 do 0,8Prenosi trigliceride. Obično se izračunava kao trigliceridi ÷ 5.

Laboratoriji navode malo drukčije raspone, a mnogi indijski nalazi označavaju i VLDL te omjer ukupnog i HDL kolesterola. Djeca i adolescenti imaju svoje, niže granice.

Izračunajte non-HDL, omjer i LDL

Unesite tri broja iz svog lipidograma. Ovdje se izračunavaju vrijednosti koje liječnici najviše gledaju, istim formulama koje koriste laboratoriji.

Non-HDL kolesterol
165 mg/dLVisoko
Omjer ukupnog i HDL kolesterola
4,7Granično
LDL (procjena)
133 mg/dLGranično
VLDL (procjena)
32 mg/dLVisoko

LDL i VLDL ovdje su izračunati (Friedewaldova formula), a ne izmjereni. Ovo su granične vrijednosti za odrasle bez bolesti srca ili dijabetesa, kod kojih su ciljevi obično niži. Liječnik ih tumači uz vaš ukupni rizik.

Kada su kolesterol i trigliceridi povišeni

Gdje počinju granične, visoke i vrlo visoke vrijednosti, u mg/dL (mmol/L). Liječnik ih tumači uz vašu dob, krvni tlak, šećer i pušenje.

PretragaGraničnoVisokoVrlo visoko
Ukupni kolesterol200 do 239 (5,2 do 6,1)240+ (6,2+)Obično se procjenjuje uz LDL
LDL kolesterol130 do 159 (3,4 do 4,0)160 do 189 (4,1 do 4,8)190+ (4,9+)
Trigliceridi150 do 199 (1,7 do 2,2)200 do 499 (2,3 do 5,6)500+ (5,7+)
HDL kolesterolNisko: ispod 40 muškarci, ispod 50 žene

LDL od 100 do 129 naziva se gotovo optimalnim. LDL od 190 ili više često je obiteljski (obiteljska hiperkolesterolemija) i treba ga pregledati liječnik.

Što mjeri lipidogram?

Lipidogram (zove se i lipidni profil ili pretraga kolesterola) mjeri masnoće u krvi koje su važne za srce i krvne žile:

  • Ukupni kolesterol: sav kolesterol zajedno
  • LDL kolesterol: „loš“ kolesterol koji se nakuplja u stijenkama arterija kao plak
  • HDL kolesterol: „dobar“ kolesterol koji višak kolesterola vraća u jetru
  • Trigliceridi: masnoće iz hrane i alkohola pohranjene kao zaliha energije
  • Često i VLDL, non-HDL kolesterol i omjer ukupnog i HDL kolesterola, izračunati iz ostalih vrijednosti

Kolesterol sam po sebi nije loš: tijelu treba za stanice i hormone. Problem je previše LDL-a predugo, što sužava arterije i povećava vjerojatnost srčanog i moždanog udara. Taj rizik godinama raste bez ikakvih znakova, zato je pretraga važna i kada se osjećate dobro.

Što su LDL, HDL i VLDL kolesterol?

LDL („loš“) kolesterol je vrijednost koju liječnici najviše prate. Što je LDL niži, to je rizik manji, a za većinu ljudi ne postoji razina koja je „preniska“. Ako već imate bolest srca, šećernu bolest ili druge jake čimbenike rizika, liječnici obično ciljaju ispod 70 mg/dL (1,8 mmol/L), a neke smjernice idu i ispod 55 za najviši rizik.

HDL („dobar“) kolesterol pomaže uklanjati kolesterol iz arterija. Nizak HDL (ispod 40 kod muškaraca, ispod 50 kod žena) povećava rizik i često ide uz povišene trigliceride, prekomjernu težinu, pušenje ili neaktivnost. Za podizanje HDL-a tabletama nije dokazano da štiti srce; promjene načina života koje ga podižu ipak pomažu.

VLDL prenosi trigliceride. Laboratoriji ga obično izračunavaju kao trigliceride podijeljene s 5 (u mg/dL), pa povišen VLDL uglavnom znači povišene trigliceride.

Non-HDL kolesterol (ukupni minus HDL) zbraja sve vrste kolesterola koje mogu začepiti arterije. Osobito je koristan kada su trigliceridi povišeni ili pretraga nije rađena natašte.

Uzrokuje li povišeni kolesterol simptome?

Gotovo nikada. Povišeni kolesterol ne boli i obično ne daje nikakve znakove sve dok ne suzi arteriju toliko da izazove bol u prsima, srčani ili moždani udar. Zato je krvna pretraga jedini način da to saznate.

Rijetki vidljivi znakovi, uglavnom kod ljudi s vrlo visokim nasljednim kolesterolom, su žućkaste naslage na kapcima (ksantelazme) ili iznad tetiva te blijedi prsten oko obojenog dijela oka prije 45. godine. Ako ih primijetite, zatražite od liječnika lipidogram.

Što znače povišeni kolesterol i trigliceridi?

Povišeni LDL ili ukupni kolesterol najčešće su posljedica kombinacije gena i načina života: hrane bogate zasićenim i trans-mastima, prekomjerne težine, premalo kretanja i pušenja. Mogu ih podići i smanjena funkcija štitnjače, bolest bubrega, neki lijekovi i trudnoća. LDL od 190 mg/dL ili više, osobito uz rane srčane udare u obitelji, upućuje na obiteljsku hiperkolesterolemiju, nasljednu bolest koja zahtijeva liječenje i provjeru bliskih srodnika.

Povišeni trigliceridi obično idu uz prekomjernu težinu, dijabetes tipa 2 ili povišen šećer u krvi, redovito pijenje alkohola, zaslađena pića i rafinirani škrob, smanjenu funkciju štitnjače ili bolest bubrega. Vrlo visoki trigliceridi, 500 mg/dL ili više, povećavaju rizik od pankreatitisa, bolne upale gušterače, i traže brzo liječenje.

Liječnici ne procjenjuju kolesterol izolirano. Kombiniraju ga s vašom dobi, krvnim tlakom, šećerom u krvi, pušenjem i obiteljskom anamnezom kako bi procijenili vaš 10-godišnji rizik, i prema tome odlučuju o liječenju.

Treba li za lipidogram biti natašte?

  • Uzima se mali uzorak krvi iz vene, a ponekad ubodom u prst.
  • Natašte: mnoge smjernice danas za rutinske provjere prihvaćaju i pretragu koja nije rađena natašte. Liječnik ili laboratorij ipak vas mogu zamoliti da budete natašte 9 do 12 sati (voda je dopuštena), osobito ako ste prije imali povišene trigliceride ili se istodobno rade druge pretrage natašte.
  • Izbjegavajte alkohol 24 sata prije, a večer prije i neuobičajeno obilan, mastan obrok.
  • Uzmite svoje uobičajene lijekove, osim ako vam nije rečeno drukčije, i recite laboratoriju koje uzimate.
  • Nedavna bolest, operacija ili velika promjena težine mogu nekoliko tjedana mijenjati nalaze.

Koliko često treba provjeravati kolesterol?

  • Zdravi odrasli: svake 4 do 6 godina od otprilike 20. godine, češće uz čimbenike rizika.
  • Šećerna bolest, povišen krvni tlak, pušenje, rana bolest srca u obitelji ili prekomjerna težina: obično svake godine ili kako liječnik savjetuje.
  • Djeca: jednom između 9. i 11. godine i ponovno između 17. i 21., ranije ako je povišen kolesterol čest u obitelji.
  • Nakon početka ili promjene lijeka za kolesterol: nakon otprilike 4 do 12 tjedana, zatim svaka 3 do 12 mjeseci.

Kako sniziti povišen kolesterol?

  • Jedite više topljivih vlakana: zob, ječam, grah, leća, jabuke i psilijum pomažu sniziti LDL.
  • Zamijenite zasićene masti nezasićenima: manje maslaca, ghee maslaca, masnog crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda; više maslinova ulja, ulja gorušice ili kikirikija, orašastih plodova, sjemenki i ribe.
  • Smanjite trans-masti i rafinirane ugljikohidrate: pržene grickalice, peciva i kolači, slatkiši, bijeli kruh i zaslađena pića podižu LDL i trigliceride.
  • Krećite se većinu dana: oko 150 minuta tjedno žustre aktivnosti snižava trigliceride i podiže HDL.
  • Smršavite malo ako imate viška kilograma, prestanite pušiti i ograničite alkohol, koji podiže trigliceride.
  • O lijekovima za kolesterol odlučuje vaš liječnik. Statini i drugi lijekovi mnogima sprječavaju srčani i moždani udar. Nikada ih ne počinjite, ne prekidajte i ne mijenjajte sami, i recite liječniku za svaku bol u mišićima ili druge nuspojave.

Kada se javiti liječniku

Naručite se na pregled

  • LDL vam je 190 mg/dL (4,9 mmol/L) ili viši, ili ukupni kolesterol 300 ili više: javite se liječniku obiteljske medicine unutar 2 tjedna i pitajte trebaju li se testirati i bliski srodnici.
  • Trigliceridi su vam 500 mg/dL (5,7 mmol/L) ili viši: javite se liječniku unutar tjedan dana, jer to povećava rizik od pankreatitisa.
  • Kolesterol vam je povišen, a imate šećernu bolest, povišen krvni tlak, bolest srca ili pušite: javite se liječniku obiteljske medicine ili kardiologu unutar 2 do 4 tjedna da se isplanira liječenje.
  • Nalazi su vam granični i nemate drugih čimbenika rizika: porazgovarajte o njima s liječnikom na redovitom pregledu u sljedećih 1 do 3 mjeseca.

Odmah potražite hitnu pomoć (nazovite lokalni broj hitne službe) ako netko ima:

  • bol ili pritisak u prsima, osobito ako se širi u ruku, vrat, čeljust ili leđa, uz znojenje, mučninu ili nedostatak zraka
  • naglo spuštenu stranu lica, slabost ruke ili noge, ili otežan govor (znakovi moždanog udara)
  • jaku bol u gornjem dijelu trbuha koja se širi u leđa, uz povraćanje, osobito uz vrlo visoke trigliceride

Sam broj kolesterola nikada nije hitno stanje. Ovi znakovi jesu.

Imate lipidogram? Razumijte svaki redak.

Saluvo vam čita cijeli nalaz jednostavnim riječima, na vašem jeziku: ukupni kolesterol, LDL, HDL, VLDL, trigliceride i omjere, koje vrijednosti odstupaju i što pitati liječnika.

Objasni moj nalaz

Besplatno za početak. Dodajte fotografiju ili PDF nalaza; dva AI modela čitaju svaku vrijednost.

Česta pitanja

  • Lipidogram je krvna pretraga koja mjeri ukupni kolesterol, LDL („loš“) kolesterol, HDL („dobar“) kolesterol i trigliceride, a često i VLDL, non-HDL kolesterol i omjer ukupnog i HDL kolesterola. Pokazuje koliko je masnoća u vašoj krvi i pomaže liječniku procijeniti rizik od srčanog i moždanog udara.

  • Za većinu odraslih poželjan je ukupni kolesterol ispod 200 mg/dL (5,2 mmol/L), LDL ispod 100 mg/dL (2,6 mmol/L), HDL 40 ili više kod muškaraca i 50 ili više kod žena te trigliceridi ispod 150 mg/dL (1,7 mmol/L). Osobe sa šećernom bolešću ili bolešću srca obično imaju niži cilj za LDL.

  • LDL nosi kolesterol u stijenke arterija, gdje se može nakupljati kao plak, pa se zove „loš“ kolesterol i što je niži, to bolje. HDL odnosi višak kolesterola iz arterija natrag u jetru, pa se zove „dobar“ kolesterol. Visok LDL i nizak HDL zajedno najviše povećavaju rizik za srce.

  • Povišen LDL znači da se više kolesterola može nakupljati u arterijama, što dugoročno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Od 130 do 159 mg/dL je granično, od 160 do 189 visoko, a 190 ili više vrlo visoko. Liječnik ga procjenjuje uz vaš krvni tlak, šećer, pušenje i obiteljsku anamnezu.

  • HDL ispod 40 mg/dL kod muškaraca ili ispod 50 kod žena je nizak i povećava rizik za srce. Često ide uz povišene trigliceride, prekomjernu težinu, pušenje, premalo kretanja ili dijabetes tipa 2. Redovita tjelovježba, gubitak viška kilograma, prestanak pušenja i zamjena rafiniranih ugljikohidrata zdravim mastima mogu ga podići.

  • VLDL (lipoprotein vrlo niske gustoće) prenosi trigliceride u krvi. Većina laboratorija izračunava ga kao trigliceride podijeljene s 5 (u mg/dL), a uobičajeni raspon je otprilike od 2 do 30 mg/dL. Povišen VLDL obično znači povišene trigliceride, koji se dobro snižavaju s manje šećera i alkohola, više kretanja i gubitkom težine.

  • Povišeni kolesterol obično nema simptoma. Tiho sužava arterije dok ne izazove bol u prsima, srčani ili moždani udar. Rijetko vrlo visok nasljedni kolesterol uzrokuje žute naslage na kapcima ili tetivama, ili blijedi prsten oko šarenice prije 45. godine. Krvna pretraga jedini je pouzdan način da to saznate.

  • Ne uvijek. Mnoge smjernice za rutinske provjere prihvaćaju i pretragu koja nije rađena natašte. Liječnik ili laboratorij ipak vas mogu zamoliti da budete natašte 9 do 12 sati, uz samo vodu, osobito ako ste prije imali povišene trigliceride. U svakom slučaju izbjegavajte alkohol 24 sata prije i vrlo obilan obrok večer prije.

  • Trigliceridi od 500 mg/dL (5,7 mmol/L) ili više su vrlo visoki i povećavaju rizik od pankreatitisa, bolne i ponekad ozbiljne upale; javite se liječniku unutar tjedan dana. Iznad 1.000 mg/dL rizik je još veći. Potražite hitnu pomoć kod jake boli u gornjem dijelu trbuha koja se širi u leđa, uz povraćanje.

  • Omjer ukupnog i HDL kolesterola je ukupni kolesterol podijeljen s HDL-om. Ispod 5 je općenito prihvatljivo, a ispod 3,5 idealno. Niži omjer znači da je veći dio vašeg kolesterola zaštitne vrste. Liječnici danas više gledaju LDL i non-HDL kolesterol nego omjer, ali ga mnogi nalazi još navode.

  • Jedite više topljivih vlakana (zob, grah, leća, voće), zamijenite maslac, ghee i masno meso biljnim uljima, orašastim plodovima i ribom, smanjite prženu hranu, slatkiše i zaslađena pića, vježbajte oko 150 minuta tjedno, smršavite višak kilograma, prestanite pušiti i ograničite alkohol. To može primjetno sniziti LDL, ali nekim ljudima ipak treba lijek koji propiše liječnik.

  • Da. Prehrana, težina i neaktivnost mogu ga podići u bilo kojoj dobi, a obiteljska hiperkolesterolemija uzrokuje vrlo visok LDL od djetinjstva. Zato se djeca provjeravaju jednom između 9. i 11. godine, a ranije ako roditelj ima vrlo visok kolesterol ili je imao srčani udar u mladoj dobi. Rano otkrivanje čini veliku razliku.

  • Zdravi odrasli trebaju ga provjeravati svake 4 do 6 godina od otprilike 20. godine. Uz šećernu bolest, povišen krvni tlak, pušenje, prekomjernu težinu ili ranu bolest srca u obitelji, obično svake godine. Nakon početka ili promjene lijeka za kolesterol, nakon otprilike 4 do 12 tjedana, a zatim svaka 3 do 12 mjeseci.

Druge pretrage

Blog

Izvori

  1. MedlinePlus: Cholesterol levels
  2. NHLBI (NIH): Blood cholesterol
  3. CDC: About cholesterol
  4. American Heart Association: What your cholesterol levels mean
  5. NHS: High cholesterol
  6. Grundy SM et al. 2018 AHA/ACC guideline on the management of blood cholesterol. Circulation 2019
  7. Mach F et al. 2019 ESC/EAS guidelines for the management of dyslipidaemias. Eur Heart J 2020

Ažurirano . Zdravstvene informacije, a ne liječnički savjet. Vaš liječnik poznaje cijelu vašu sliku; pitajte ga o svom nalazu.