Simptomi povišene mokraćne kiseline i gihta: znakovi, vrijednosti i kada treba liječnik

Mokraćna kiselina je otpadna tvar. Tijelo je stvara kad razgrađuje purine, prirodne tvari koje se nalaze u vašim stanicama te u nekim namirnicama i pićima. Inače se otapa u krvi, a bubrezi je izlučuju mokraćom.

Nakuplja se kad je tijelo stvara previše ili kad je bubrezi ne uklanjaju dovoljno. Povišena razina naziva se hiperuricemija. Česta je, a mnogi ljudi s povišenom razinom nikad zbog nje nemaju nikakvih problema.

Ako razina dugo ostane visoka, mokraćna kiselina može stvoriti sitne, igličaste kristale u zglobovima i oko njih te u bubrezima. Ti kristali uzrokuju simptome: giht u zglobovima i bubrežne kamence.

Što se smatra povišenim? Svaki laboratorij na nalazu navodi vlastite referentne vrijednosti, a prije menopauze žene obično imaju nešto niže vrijednosti od muškaraca. Vrijednost prema kojoj liječnici postupaju u britanskim smjernicama je 360 micromol/L (6 mg/dL): pri toj vrijednosti ili višoj giht je vjerojatniji kod osobe sa simptomima, a cilj liječenja gihta je održati razinu ispod nje. Za usporedbu jedinica, 1 mg/dL je otprilike 60 micromol/L.

Često ih nema. Sama povišena mokraćna kiselina obično ne uzrokuje simptome i često se otkrije slučajno, rutinskom pretragom krvi. Neodređeni simptomi poput umora ili bolova po cijelom tijelu nisu tipični za povišenu mokraćnu kiselinu, pa im vrijedi potražiti druge uzroke.

Napadaji gihta najčešći su simptom:

• nagla, jaka bol u jednom zglobu, koja često počne noću i pojačava se nekoliko sati
• najčešće u korijenu nožnog palca, ali i u drugim zglobovima stopala, gležnju, koljenu, ručnom zglobu, šaci ili laktu
• zglob je vruć, otečen i crven ili ljubičast, sa sjajnom kožom, i toliko osjetljiv da boli čak i dodir plahte
• napadaj se obično smiri u roku od 1 do 2 tjedna, i bez liječenja, ali napadaji se obično vraćaju, s vremenom sve češće

Bubrežni kamenci: bol sa strane trbuha ili u donjem dijelu leđa koja se može širiti prema preponama i dolaziti u valovima, uz mučninu, često mokrenje ili mutnu mokraću.

Nakon godina povišene mokraćne kiseline:

• tvrde kvržice nalik kredi pod kožom (tofi), na prstima ruku i nogu, laktovima ili ušima
• zglobovi koji ostaju ukočeni i bolni između napadaja te oštećenje zglobova

Kod žena: giht je rjeđi i rijedak prije menopauze, jer hormon estrogen pomaže bubrezima uklanjati mokraćnu kiselinu. Nakon menopauze rizik raste, a simptomi su isti kao kod muškaraca.

Mokraćna kiselina raste kad je tijelo stvara više ili je bubrezi slabije uklanjaju. Što je podiže ili povećava vjerojatnost gihta:

• Alkohol i zaslađena pića, uključujući ona s visokofruktoznim kukuruznim sirupom
• Namirnice bogate purinima: crveno meso, iznutrice poput jetre i bubrega te neki plodovi mora
• Prekomjerna težina, visok krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes i bolest bubrega
• Lijekovi: tablete za izmokravanje (diuretici), niske doze acetilsalicilatne kiseline (aspirina), neki lijekovi za krvni tlak (ACE inhibitori), ciklosporin i visoke doze niacina. Nemojte sami prekinuti propisani lijek: pitajte liječnika koji vam ga je propisao.
• Geni i dob: giht se često javlja u više članova obitelji, češći je kod muškaraca, obično počinje u srednjoj dobi, a kod žena postaje vjerojatniji nakon menopauze
• Rjeđe, neke vrste raka krvi i njihovo liječenje (kemoterapija)

Što izaziva napadaj: pijenje puno alkohola, vrlo obilan obrok, premalo tekućine, bolest s vrućicom, ozljeda ili operacija te početak uzimanja ili promjena nekih lijekova.

Krvna pretraga mokraćne kiseline (zove se i urat u serumu) mjeri razinu. Kod osobe s tipičnim simptomima gihta razina od 360 micromol/L (6 mg/dL) ili više podupire dijagnozu. Razina može pasti tijekom napadaja, pa ako je niža, a giht se i dalje čini vjerojatnim, pretraga se ponavlja najmanje 2 tjedna nakon što se napadaj smiri. Sam povišen nalaz, bez simptoma, ne znači da imate giht.

Razina mokraćne kiseline	Što obično znači
360 micromol/L (6 mg/dL) ili više	Podupire giht kod osobe s tipičnim simptomima; mnogi ljudi s tom razinom nikad ne dobiju giht
Ispod 360 micromol/L (6 mg/dL)	Uobičajeni cilj liječenja kod ljudi s gihtom
Ispod 300 micromol/L (5 mg/dL)	Niži cilj za ljude s kvržicama (tofima), trajnim oštećenjem zglobova ili napadajima koji se stalno vraćaju

Pretraga zglobne tekućine: ako dijagnoza nije jasna, liječnik tankom iglom izvuče malo tekućine iz zgloba i pod mikroskopom traži kristale. Time se provjerava i postoji li infekcija.

Snimanje: rendgen, ultrazvuk ili posebna CT snimka (dual-energy CT, CT s dvjema energijama) ako se tekućina ne može uzeti.

Druge pretrage, jer giht često ide uz druge bolesti: funkcija bubrega (kreatinin i eGFR), šećer u krvi (HbA1c), kolesterol i krvni tlak. Pretraga mokraće na mokraćnu kiselinu može pomoći kad su problem bubrežni kamenci. Naš vodič o bolesti bubrega objašnjava kakvu ulogu imaju bubrezi.

Povišena mokraćna kiselina bez simptoma: mnogi ljudi nikad nemaju problema. Ako nikad niste imali giht ni bubrežne kamence, pitajte liječnika treba li išta poduzeti; često je savjet raditi na uzrocima, poput težine, alkohola, zaslađenih pića i krvnog tlaka, umjesto uzimanja lijekova.

Giht je drugačiji. Bez liječenja koje snižava mokraćnu kiselinu stalno se stvaraju novi kristali, pa s vremenom:

• napadaji dolaze češće, traju dulje i šire se na više zglobova
• pod kožom nastaju tofi
• zglobovi se mogu trajno oštetiti (kronični gihtni artritis)
• bubrežni kamenci postaju vjerojatniji

Giht također često ide uz visok krvni tlak, bolest bubrega, dijabetes i bolesti srca, pa liječnici provjeravaju i njih. Uz dobro liječenje većina ljudi s gihtom prestane imati napadaje, a kvržice se smanje.

Tijekom napadaja:

• odmarajte zglob i podignite ga, pazite da ga plahta ne pritišće i hladite ga vrećicom leda umotanom u ručnik
• pijte puno tekućine
• liječnik vam može ponuditi protuupalni lijek protiv bolova (NSAID), kolhicin ili kratku terapiju kortikosteroidima u tabletama; što se ranije počne, to bolje djeluje

Dugoročno snižavanje mokraćne kiseline: liječnici nude lijek koji snižava mokraćnu kiselinu, obično alopurinol ili febuksostat, ljudima s ponavljanim ili teškim napadajima, bolešću bubrega, tofima, oštećenjem zglobova ili onima koji uzimaju tablete za izmokravanje, a razgovaraju o njemu sa svakim tko je imao napadaj. Obično se počinje uzimati 2 do 4 tjedna nakon što se napadaj smiri, doza se povećava postupno uz krvne pretrage dok razina ne dosegne cilj, a uzima se dugoročno, često doživotno. U prvim mjesecima mogu se javiti napadaji, pa liječnik može dodati lijek koji ih sprječava: nastavite uzimati lijek koji snižava mokraćnu kiselinu.

Navike koje pomažu:

• održavajte zdravu težinu, a ako trebate smršavjeti, činite to polako
• smanjite alkohol i zaslađena pića te imajte dane bez alkohola
• pijte dovoljno vode tijekom dana
• budite aktivni na način koji je blag prema bolnim zglobovima i prestanite pušiti

Nijedna posebna „dijeta za mokraćnu kiselinu“ nije dokazano učinkovita u sprječavanju napadaja ili snižavanju mokraćne kiseline; savjetuje se zdrava, uravnotežena prehrana.

Koji lijek i koliko određuje vaš liječnik. Protuupalni lijekovi protiv bolova nisu sigurni za svakoga, primjerice kod bolesti bubrega, čira na želucu ili nekih bolesti srca, pa najprije pitajte ljekarnika ili liječnika. Budite oprezni s praškovima, čajevima i dodacima prehrani koji se na internetu prodaju kao „lijek za mokraćnu kiselinu“: prije nego što ih isprobate, pitajte liječnika ili ljekarnika.