Znakovi opasnosti koji ne mogu čekati pregled

Neki simptomi traže telefonski poziv, a ne razgovor u chatu. Ako se neki od znakova u nastavku pojavi kod vas ili nekoga u vašoj blizini, nazovite lokalni broj hitne službe ili idite na najbližu hitnu pomoć. Ne čekajte da vidite hoće li proći.

• 112 u Hrvatskoj
• 911 u SAD-u i Kanadi
• 999 u Ujedinjenom Kraljevstvu
• 000 u Australiji
• 111 na Novom Zelandu
• 112 u Indiji ili 108 za hitnu pomoć
• 112 u cijeloj EU i s mobitela u mnogim drugim zemljama

Ako možete, nemojte sami voziti. Zamolite nekoga da nazove umjesto vas i slijedite upute dispečera hitne službe.

Srčani udar

Najčešći znakovi su:

• Bol, pritisak ili nelagoda u prsima, često u sredini ili s lijeve strane, koji traju dulje od nekoliko minuta ili prolaze i vraćaju se
• Bol ili nelagoda u jednoj ili obje ruke ili ramena, u čeljusti, vratu ili leđima
• Nedostatak zraka, uz nelagodu u prsima ili čak prije nje
• Hladan znoj, ošamućenost, slabost ili osjećaj nesvjestice

Srčani udari ne izgledaju uvijek kao u filmovima. Osobito žene češće imaju manje očite znakove, poput neuobičajenog umora, mučnine ili povraćanja. Ako nešto nije u redu, nazovite. Brzo liječenje može ograničiti oštećenje srca.

Moždani udar: mislite na FAST

• Face (lice): jedna strana je spuštena ili je teško nasmiješiti se
• Arms (ruke): osoba ne može podići obje ruke i zadržati ih gore, jer je jedna slaba ili utrnula
• Speech (govor): nerazgovijetan, zbunjen ili osoba ne može naći riječi
• Time (vrijeme): odmah nazovite broj hitne službe

Drugi iznenadni znakovi uključuju slabost ili utrnulost duž jedne strane tijela, zamagljen vid ili gubitak vida, smetenost, vrtoglavicu ili padanje te jaku glavobolju.

Znakovi moždanog udara ponekad nestanu nakon nekoliko minuta. Svejedno nazovite. Simptomi koji su prestali i dalje su razlog da odmah potražite pomoć.

Problemi s disanjem

• Teško disanje, gušenje ili nemogućnost govora
• Usne, jezik ili koža postaju plavi, sivi ili vrlo blijedi
• Kod djeteta: stenjanje ili uvlačenje trbuha ispod rebara pri svakom udahu

Teška alergijska reakcija (anafilaksija)

Obično počinje u roku od nekoliko minuta od okidača, poput hrane, lijeka ili uboda. Pazite na:

• Oticanje usana, jezika, usta ili grla
• Piskanje pri disanju, ubrzano ili otežano disanje, stezanje u grlu, teškoće s gutanjem ili promukao glas
• Osjećaj nesvjestice, vrtoglavicu, smetenost ili pospanost
• Blijedu, plavu ili sivu kožu, usne ili jezik
• Natečen, izdignut osip ili osip koji svrbi

Upotrijebite autoinjektor s adrenalinom ako ga imate, onako kako vam je pokazano, zatim nazovite broj hitne službe i recite da je riječ o anafilaksiji. Lezite s podignutim nogama ili polako sjednite ako vam je disanje otežano. Nemojte ustajati ni hodati, čak ni ako se počnete osjećati bolje.

Sepsa

Sepsa može uslijediti nakon infekcije. Potražite hitnu pomoć ako odrasla osoba ili starije dijete:

• Diše vrlo ubrzano
• Pokazuje smetenost, govori nerazgovijetno ili ono što govori nema smisla
• Ima plavu, blijedu ili mrljastu kožu, usne ili jezik
• Osjeća jaku vrućinu ili jaku hladnoću ili drhti
• Ima osip koji ne blijedi kad ga pritisnete

Meningitis

Znakovi mogu uključivati jaku glavobolju koja se stalno pogoršava, ukočen vrat, bol pri jakom svjetlu, visoku temperaturu, vrlo hladne ruke i stopala, povraćanje, smetenost, jaku pospanost ili teško buđenje ili napadaj (konvulzije).

Neki ljudi dobiju točkasti osip. Pritisnite prozirnu čašu na njega: ako točkice ne izblijede, odmah potražite pomoć. Na smeđoj ili crnoj koži provjerite svjetlija područja poput dlanova, tabana ili nepca. Nemaju svi osip, pa ga nikad ne čekajte.

Bebe i mala djeca

Pozovite pomoć ako beba ili malo dijete:

• Je mlitavo, neuobičajeno pospano, teško se budi ili ne reagira normalno
• Ima slab, piskav ili neprekidan plač
• Teško diše ili ima plavu, sivu ili mrljastu kožu
• Ima osip koji ne blijedi pod čašom
• Je mlađe od 3 mjeseca i ima temperaturu od 38°C ili višu, ili je staro od 3 do 6 mjeseci i ima temperaturu od 39°C ili višu
• Ima temperaturu ispod 36°C ili mu je hladno ili drhti
• Ima napadaj (konvulzije) ili se ne hrani

Drugi hitni slučajevi

• Krvarenje koje ne prestaje, čak ni uz čvrst pritisak
• Iskašljavanje ili povraćanje krvi
• Nesvjestica, kolaps ili nemogućnost pravilnog buđenja
• Iznenadna jaka bol bilo gdje, uključujući jaku bol u trbuhu
• Napadaj (konvulzije) kod nekoga tko ga prije nije imao
• Ozljeda glave ili kralježnice ili gutanje nečeg otrovnog

Misli o okončanju života

Ako ste se ozlijedili ili osjećate da biste sada mogli postupiti prema tim mislima, nazovite broj hitne službe ili idite na hitnu pomoć. Možete zamoliti nekoga da nazove umjesto vas.

Ako niste u neposrednoj opasnosti, molimo vas da svejedno još danas razgovarate s nekim: prijateljem, liječnikom ili kriznom linijom. U SAD-u možete nazvati ili poslati poruku na 988. Drugdje vam liječnik ili lokalna zdravstvena služba mogu reći koju kriznu liniju koristiti. Ako ste s nekim tko se pokušao ozlijediti, ostanite uz tu osobu.

Kako Saluvo postupa u ovim situacijama

Chat u aplikaciji Saluvo provjerava svaku poruku na ovakve znakove opasnosti prije nego što napiše odgovor i kaže vam da potražite hitnu pomoć kad ih pronađe. To je sigurnosna mreža, a ne zamjena za poziv. Ako ovo čitate dok se nešto događa, upotrijebite telefon za ono za što je tu i nazovite.